FISKALNI SAVET: Mišljenje na Nacrt Fiskalne strategije za 2027. sa projekcijama za 2028. i 2029. godinu
Fiskalna strategija za period 2027-2029. zadržava javne finansije na stabilnom kursu, ali ostaje neuverljiva kao plan za rešavanje ključnih razvojnih izazova. Planirani fiskalni deficit od 3% BDP-a u 2026. i 2027. trebalo bi da se smanji na 2,5% BDP-a u 2028. i 2029. godini, što ocenjujemo kao realistično. Javni dug bi se smanjivao sa 44,7% BDP-a s kraja 2025. na 43,9% BDP-a do kraja 2029, čime bi i dug i deficit ostali u skladu sa fiskalnim pravilima suspendovanim do 2029, što potvrđuje raniji stav Fiskalnog saveta da suspenzija pravila nije bila potrebna. Iako javne finansije jesu stabilne, ocenjujemo da ih Strategija prikazuje nešto povoljnije nego što zaista jesu. Naime, strukturni deficit procenjujemo na skoro 3% BDP-a, a ne 1,5% BDP-a, kao što je navedeno u Strategiji, projekcije javnog duga po svoj prilici ne uključuju u potpunosti efekte najavljenog rasta izdavanja garancija za zaduživanje energetskih preduzeća, dok visoke kamate po kojima se Srbija zadužuje smanjuju manevarski prostor fiskalne politike. Na strani rashoda, kontrolu plata i penzija ocenjujemo pozitivno, ali ostaju otvorena pitanja u vezi sa troškovima uvođenja obaveznog vojnog roka i održavanja mreže puteva. Dodatno, Strategija još uvek ne daje dovoljno informacija o sektorskoj strukturi kapitalnih ulaganja i ne prati sistematski troškove velikih projekata, iako umeju da premaše ugovorenu vrednost i za 80%. Pored toga, Strategija ne obrazlaže dva važna problema: slabljenje priliva stranih direktnih investicija, kao i zaustavljanje rasta zaposlenosti, naročito u Južnoj i Istočnoj Srbiji. Na kraju, efekti CBAM-a na domaći elektroenergetski sektor znatno su potcenjeni, iako podaci već pokazuju da je došlo do osetnog pada izvoza električne energije.
Izvor: Vebsajt Fiskalnog saveta, 09.06.2026.
Naslov: Redakcija










