Zastava Bosne i Hercegovine

Izmene i dopune propisa

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima

("Sl. glasnik RS", br. 51/2025)

Objavljeno: 23.06.2025.


Član 1.

U Zakonu o javnim medijskim servisima („Službeni glasnik RS”, br. 83/14, 103/15, 108/16, 161/20, 129/21, 142/22 i 92/23) u članu 1. reči: „javnih medijskih servisa” zamenjuju se rečima: „pružalaca usluge javnog medijskog servisa (u daljem tekstu: javni medijski servis)”.

Član 2.

U članu 2. stav 1. menja se i glasi:

„Javni medijski servis je nezavisan, samostalan pravni subjekt koji je kao pružalac medijske usluge radija i televizije i ostalih audio-vizuelnih medijskih usluga, finansiran iz javnih i ostalih prihoda definisanih ovim zakonom i koji raznovrsnim, uravnoteženim, visokokvalitetnim programima u oblasti informisanja, obrazovanja, kulture i zabave omogućava ostvarivanje javnog interesa odnosno zadovoljava potrebe svih delova društva.”.

Član 3.

U članu 3. stav 1. posle reči: „definisanog ovim zakonom” briše se zapeta i dodaju se reči: „i zakonima kojima se uređuje oblast javnog informisanja i oblast elektronskih medija,”.

Član 4.

U članu 4. posle tačke 3) dodaje se nova tačka 3a) koja glasi:

„3a) pluralizam sadržaja i pluralizam mišljenja;”.

Posle dosadašnje tačke 6) dodaje se tačka 7) koja glasi:

„7) saradnja sa slušaocima, gledaocima i čitaocima.”.

Član 5.

U članu 6. stav 2. menja se i glasi:

„Odgovornost javnog medijskog servisa prema javnosti kao i uticaj javnosti na njegovo delovanje ostvaruje se posebno:

– obavezom javnog medijskog servisa da pravovremeno i istinito obaveštava javnost o obavljanju svoje delatnosti, o uslovima i načinu pružanja svojih usluga i o drugim pitanjima koja se tiču obavljanja delatnosti za koje je osnovan;

– komunikacijom sa slušaocima, gledaocima i čitaocima i organizacijama civilnog društva;

– delovanjem Programskog saveta;

– delovanjem Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca;

– javnošću postupka imenovanja organa javnog medijskog servisa;

– objavljivanjem plana rada, finansijskog plana i izveštaja o radu i poslovanju;

– podnošenjem izveštaja o radu i poslovanju javnog medijskog servisa Narodnoj skupštini i Savetu Regulatora;

– blagovremenim ispunjavanjem obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja.”.

Član 6.

U članu 7. stav 1. tačka 8) menja se i glasi:

„8) besplatno i jednako predstavljanje političkih stranaka, koalicija i kandidata koji imaju potvrđene izborne liste na nacionalnom, pokrajinskom ili lokalnom nivou u vreme izborne kampanje, kao i dužnost da u redovnim informativnim programima i u posebnim emisijama koje su posvećene izbornoj kampanji postupa u skladu sa principima nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog predstavljanja političkih subjekata, odnosno izbornih lista i kandidata na izborima;”.

Posle tačke 19. dodaje se tačka 20) koja glasi:

„20) podrška unapređenju bezbednosti i zaštite novinara i medijskih radnika.”.

Stav 2. briše se.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.

Član 7.

U članu 8. tačka 1) menja se i glasi:

„1) uvažava jezičke i govorne standarde, kako većinskog stanovništva tako, u odgovarajućoj srazmeri, i nacionalnih manjina na području na kome se program emituje;”.

Posle tačke 1) dodaje se tačka 1a) koja glasi:

„1a) uvažava jezičke i govorne standarde gluvih i nagluvih osoba i da nastoji da prilagodi programske sadržaje slepim i slabovidim osobama;”.

U tački 5) reč: „obezbeđuje” zamenjuje se rečju: „obezbedi”.

Član 8.

U članu 10. posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

„Obaveza iz stava 1. ovog člana ne primenjuje se na tematske radijske i tematske televizijske programe javnog medijskog servisa.”.

Član 9.

Član 17. menja se i glasi:

„Član 17.

Organ upravljanja javnog medijskog servisa je Upravni odbor koji ima devet članova.

Članove Upravnog odbora imenuje i razrešava Savet Regulatora dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova.

Savet Regulatora raspisuje javni konkurs za imenovanje članova Upravnog odbora šest meseci pre isteka mandata članova Upravnog odbora u skladu sa kriterijumima propisanim ovim zakonom.

Na javni konkurs koji Savet Regulatora raspisuje za imenovanje članova Upravnog odbora, individualno se javljaju lica iz redova stručnjaka iz oblasti definisanih stavom 5. ovog člana.

Članovi Upravnog odbora imenuju se iz reda stručnjaka iz oblasti koje su od značaja za obavljanje poslova javnog medijskog servisa, koji imaju najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima:

1) novinara, urednika i rukovodilaca u medijima;

2) stručnjaka i stvaralaca u oblasti kulture, odnosno umetnosti, prosvete i nauke;

3) stručnjaka u oblasti pravnih nauka iz oblasti medija;

4) stručnjaka u oblasti ekonomskih nauka iz oblasti medija;

5) stručnjaka za televizijsku i radio tehnologiju i telekomunikacije.

Članovi Upravnog odbora moraju da imaju najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.

Savet Regulatora vodi računa da su stručnjaci navedeni u stavu 5. ovog člana u Upravnom odboru zastupljeni sa najmanje jednim članom, osim u slučaju kada nema prijavljenog kandidata iz neke od navedenih oblasti.

Za člana Upravnog odbora može biti imenovano lice koje je državljanin Republike Srbije, i koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije.

Članovi Upravnog odbora ne mogu biti nosioci javnih funkcija i funkcija u političkoj stranci, zaposleni kod pružaoca medijske usluge, kao ni lica čije bi članstvo u Upravnom odboru moglo da dovede do sukoba interesa u skladu sa propisom koji reguliše sprečavanje sukoba interesa pri obavljanju javne funkcije.

Članovi Upravnog odbora ne smeju obavljati usluge i druge poslove za ustanovu javnog medijskog servisa.

Mandat članova Upravnog odbora je pet godina.

Jedno lice može biti imenovano za člana Upravnog odbora najviše dva puta.

U svom radu članovi Upravnog odbora su samostalni i staraju se o doslednoj primeni zakona.

Regulator objavljuje javni konkurs za imenovanje članova Upravnog odbora na svom veb sajtu, u „Službenom glasniku Republike Srbije”, odnosno „Službenom listu AP Vojvodine”, u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na području cele Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine, najmanje tri puta pre ili posle centralne informativne emisije kao i na zvaničnoj internet stranici javnog medijskog servisa.

U postupku izbora članova Upravnog odbora javnih medijskih servisa Regulator vodi računa o uravnoteženoj zastupljenosti polova.

Regulator bliže uređuje postupak imenovanja članova Upravnog odbora.”.

Član 10.

U članu 18. posle stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4, koji glase:

„Upravni odbor bira predsednika i zamenika predsednika.

Upravni odbor je u obavezi da se sastaje najmanje jednom mesečno.”.

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 5. i 6.

Posle dosadašnjeg stava 4. koji postaje stav 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

„Predsednik Upravnog odbora ima pravo na uvećanu naknadu iz stava 6. ovog člana za 20%, a zamenik predsednika 10% od naknade koju prima član Upravnog odbora.”.

Član 11.

Član 19. menja se i glasi:

„Član 19.

U delokrug rada Upravnog odbora spadaju sledeći poslovi:

1) usvaja Statut javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;

2) usvaja strategiju razvoja javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;

3) utvrđuje programsku koncepciju javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;

4) usvaja plan poslovanja, koji sadrži plan rada, kadrovski i finansijski plan, na predlog generalnog direktora;

5) usvaja plan javnih nabavki, na predlog generalnog direktora;

6) donosi odluku o usklađivanju visine takse;

7) imenuje i razrešava generalnog direktora javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, a obrazloženu odluku o imenovanju donosi nakon sprovedenog javnog konkursa i čini je dostupnom javnosti;

8) daje saglasnost na akt generalnog direktora o organizaciji i sistematizaciji poslova javnog medijskog servisa;

9) usvaja investicione planove, na predlog generalnog direktora;

10) kontroliše finansijske izveštaje na kvartalnom, šestomesečnom i godišnjem nivou;

11) vrši nadzor nad zakonitošću obavljanja delatnosti;

12) razmatra predloge i preporuke Programskog saveta;

13) usvaja izveštaj o radu i poslovanju javnog medijskog servisa, na predlog generalnog direktora, i dostavlja ga Narodnoj skupštini, Savetu Regulatora i obaveštava javnost;

14) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.

Upravni odbori RTS i RTV donose zajedničku odluku o sadržaju i formi jedinstvenog obrasca o oslobađanju plaćanja takse.”.

Član 12.

U članu 21. stav 3. reč: „članu” zamenjuje se rečju: „član”, a reči: „daje se mogućnost” zamenjuju se rečima: „ima pravo”.

Član 13.

Član 23. menja se i glasi:

„Član 23.

Generalni direktor javnog medijskog servisa:

1) zastupa i predstavlja javni medijski servis;

2) predlaže Statut javnog medijskog servisa Upravnom odboru;

3) stara se o uređivačkoj nezavisnosti i institucionalnoj autonomiji javnog medijskog servisa, javnosti rada, ostvarivanju javnog interesa i sprečavanju uticaja koji mogu da naruše programsku ravnotežu i nediskriminatornost sadržaja;

4) organizuje i upravlja procesom rada i vodi poslovanje ustanove;

5) predlaže Upravnom odboru strategiju razvoja i plan rada;

6) izrađuje i predlaže Upravnom odboru, zajedno sa glavnim urednicima, direktorima programa i urednicima organizacionih celina programsku koncepciju kojom se ostvaruje javni interes i odgovara za njeno ostvarivanje;

7) predlaže Upravnom odboru uvođenje nove medijske usluge;

8) obezbeđuje zakonitost rada i poslovanja;

9) odgovara za sprovođenje odluke Upravnog odbora i podnosi Upravnom odboru izveštaje o radu i poslovanju;

10) razmatra preporuke Programskog saveta;

11) imenuje i razrešava glavne urednike, koji se imenuju nakon sprovedenog javnog konkursa na period od četiri godine i koji mogu biti imenovani najviše dva puta, a obrazloženu odluku o imenovanju čini dostupnom javnosti;

12) imenuje i razrešava direktore medija i direktore programa ako su predviđeni Statutom, a koji se imenuju nakon sprovedenog javnog konkursa na period od četiri godine i koji mogu biti imenovani najviše dva puta, a obrazloženu odluku o imenovanju čini dostupnom javnosti;

13) sa glavnim urednicima i ostalim imenovanim licima zaključuje ugovor o radu na određeno vreme u skladu sa zakonom na period na koji su imenovani;

14) u konsultaciji sa urednicima programa odlučuje o predlozima Programskog saveta koji mogu da budu prihvaćeni i realizovani kao programske usluge i uz obrazloženje o tome obaveštava Programski savet, Upravni odbor i javnost;

15) donosi akt o organizaciji i sistematizaciji poslova javnog medijskog servisa na koji saglasnost daje Upravni odbor;

16) imenuje internog revizora;

17) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.”.

Član 14.

Član 25. menja se i glasi:

„Član 25.

Za generalnog direktora može biti imenovano lice iz reda stručnjaka koji imaju najmanje deset godina iskustva na rukovodećim programskim ili ostalim poslovima kod pružalaca medijskih usluga radija i televizije, ili na rukovodećim poslovima u drugim oblastima koje su od značaja za rad javnog medijskog servisa.

Za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.

Za generalnog direktora ne može biti imenovano lice koje ne može biti član Upravnog odbora, izuzev zaposlenih kod pružalaca medijskih usluga.

Za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije i državljanin je Republike Srbije.

Kandidati za generalnog direktora prilikom konkurisanja dužni su da, pored dokaza o ispunjavanju uslova, dostave predlog programa rada i upravljanja javnim medijskim servisom za period trajanja mandata.”.

Član 15.

Član 26. menja se i glasi:

„Član 26.

Mandat generalnog direktora prestaje:

1) protekom vremena na koje je imenovan;

2) podnošenjem ostavke u pisanom obliku Upravnom odboru;

3) razrešenjem iz razloga predviđenih ovim zakonom;

4) smrću.

U slučaju prestanka mandata iz razloga određenih u stavu 1. tač. 2)–4) ovog člana, Upravni odbor bez odlaganja, iz reda zaposlenih imenuje vršioca dužnosti generalnog direktora.

Upravni odbor je dužan da istovremeno sa postupkom imenovanja vršioca dužnosti generalnog direktora pokrene i postupak za izbor novog generalnog direktora.

Vršilac dužnosti se imenuje bez sprovedenog javnog konkursa do imenovanja generalnog direktora, a najduže do šest meseci.

Vršilac dužnosti generalnog direktora mora da ispunjava uslove za imenovanje generalnog direktora određene članom 25. st. 1–4. ovog zakona.

Ukoliko se u toku perioda na koji je imenovan vršilac dužnosti ne izabere generalni direktor ista osoba može biti imenovana najviše dva puta.

Vršilac dužnosti generalnog direktora ima ista prava, obaveze i odgovornosti kao i generalni direktor.

Odluku o imenovanju vršioca dužnosti generalnog direktora donosi Upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova.”.

Član 16.

U članu 27. stav 3. reči: „generalnom direktoru daje se mogućnost” zamenjuju se rečima: „generalni direktor ima pravo”.

Član 17.

Član 28. se menja i glasi:

„Član 28.

Programski savet predstavlja slušaoce, gledaoce i čitaoce i zastupa njihove prava, interese i komunikacione potrebe pred ostalim organima javnih medijskih servisa.

Programski savet brine da se programske funkcije obavljaju po najvišim standardima pružanja medijskih usluga za najširi auditorijum, koji obuhvata sve društvene grupe i sve pojedince, raznovrsnim, uravnoteženim i nediskriminatornim sadržajima.

Programski savet bira Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca (u daljem tekstu: Poverenik) na javnom konkursu, razrešava Poverenika i donosi opšti akt kojim bliže uređuje postupak izbora, delokruga rada i prestanka rada Poverenika.”.

Član 18.

Posle člana 28. dodaje se novi član 28a koji glasi:

„Član 28a

Programski savet ima 11 članova koji se biraju iz redova stručnjaka iz oblasti medija, kulture, obrazovanja, stvaralaca u oblasti umetnosti i naučnika, predstavnika udruženja čiji je cilj zaštita ljudskih prava i demokratije.

Članovi Programskog saveta ne mogu biti nosioci javnih i političkih funkcija, članovi Saveta Regulatora i zaposleni u Regulatornom telu za elektronske medije, kao ni lica koja na bilo koji način obavljaju upravljačke i uredničke poslove kod pružaoca medijske usluge radija i televizije uključujući i lica koja kod njih imaju udeo u vlasništvu.

Mandat članova Programskog saveta traje četiri godine i oni ne mogu biti ponovo izabrani.

O svom radu Programski savet donosi Poslovnik o radu na prvoj sednici nakon izbora.

Programski savet odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova, osim kod izbora i razrešenja Poverenika kada odlučuje dvotrećinskom većinom.

Članovi Programskog saveta biraju među sobom predsednika i zamenika predsednika Programskog saveta.

Članovi Programskog saveta imaju pravo na mesečnu nadoknadu u visini jedne trećine prosečne neto zarade u javnom medijskom servisu.

Predsednik Programskog saveta ima pravo na uvećanje naknade od 20% a zamenik predsednika od 10% u odnosu na naknadu koju imaju ostali članovi Programskog saveta.

Članovi Programskog saveta koji nemaju stalni boravak u mestu u kome je sedište javnog medijskog servisa imaju pravo na pokriće putnih troškova.

Programski savet je u obavezi da se sastaje najmanje jednom mesečno.”.

Član 19.

Član 29. menja se i glasi:

„Član 29.

Članove Programskog saveta RTS-a bira odbor Narodne skupštine nadležan za oblast javnog informisanja.

Članove Programskog saveta RTV-a bira odbor Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine nadležan za oblast javnog informisanja.

Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja bira za članove Programskog saveta lica čiji izbor odražava teritorijalnu, nacionalnu, socijalnu, obrazovnu, polnu i drugu strukturu stanovništva.

Lista kandidata iz stava 3. ovog člana utvrđuje se na osnovu javnog konkursa za izbor članova Programskog saveta.

Javni konkurs iz stava 4. ovog člana raspisuje nadležni odbor skupštine šest meseci pre isteka mandata članovima Programskog saveta koji obavljaju funkciju.

Javni konkurs iz stava 4. ovog člana otvoren je 30 dana.

Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja objavljuje javni konkurs za izbor članova Programskog saveta u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na području Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine, najmanje tri puta pre ili posle centralne informativne emisije i na internet prezentaciji javnog medijskog servisa.

Na javni konkurs za izbor članova Programskog saveta po jednog kandidata mogu da predlože institucije iz oblasti navedenih u članu 28a stav 1. ovog zakona, a lica koja se bave delatnostima iz tih oblasti mogu samostalno da se prijave na konkurs.

Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja utvrđuje listu svih prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove iz člana 28a st. 1. i 2. ovog zakona, u roku od 15 dana od dana završetka konkursa i stavlja je na uvid javnosti, objavljivanjem na sajtu skupštine i u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji cele Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine.

Posle uvida javnosti, nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja u roku od 30 dana vrši izbor članova Programskog saveta i o tome obaveštava javni medijski servis i javnost.

Pravila o sprovođenju javnog konkursa iz stava 5. ovog člana, bliže se propisuju aktom skupštine.”.

Član 20.

Član 30. menja se i glasi:

„Član 30.

Programski savet razmatra ostvarivanje programske koncepcije i razmatra kvalitet programskog sadržaja javnog medijskog servisa i, u vezi sa tim, daje preporuke i predloge generalnom direktoru, glavnim urednicima i Upravnom odboru.

Programski savet razmatra prijave, pritužbe, zahteve, predloge i mišljenja građana i Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca u vezi sa programskim uslugama javnog medijskog servisa i o tome obaveštava generalnog direktora, glavne urednike i Upravni odbor.

Na osnovu predloga i inicijativa slušalaca, gledalaca i čitalaca Programski savet pokreće stručnu raspravu o pojedinim pitanjima ostvarivanja programskih funkcija javnog medijskog servisa.

Programski savet, najmanje jednom godišnje, organizuje javnu raspravu o programskom sadržaju javnog medijskog servisa u trajanju od 15 dana, a izveštaj o održanoj javnoj raspravi, zajedno sa preporukama za njegovo unapređivanje koje su izražene u toku javne rasprave, podnosi generalnom direktoru, glavnim urednicima i Upravnom odboru i o tome obaveštava javnost.

Programski savet prati sprovođenje programskih načela i obaveza utvrđenih zakonom, i o svojim zaključcima obaveštava Upravni odbor, generalnog direktora, glavne urednike i javnost.

Programski savet sarađuje sa Poverenikom za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca.”.

Član 21.

U članu 31. stav 1. reči: „Način rada” zamenjuju se rečju: „Uslovi”, a reč: „uređuje” zamenjuje se rečju: „uređuju”.

U stavu 2. reči: „generalnog direktora” zamenjuju se rečima: „člana Upravnog odbora.”.

Član 22.

U članu 32. stav 2. reči: „glavnih i odgovornih urednika” zamenjuju se rečima: „postupak i uslove imenovanja i razrešenja glavnih urednika”.

Član 23.

Posle člana 32. dodaje se novi odeljak 4. Poverenik za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca i čl. 32a i 32b koji glase:

„4. Poverenik za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca

Član 32a

Poverenik se bira na javnom konkursu.

Poverenik štiti interese javnosti u celini kao i prava i interese građana u pogledu ostvarivanja programske uloge, profesionalnih i etičkih standarda i zakonskih obaveza javnog medijskog servisa, i brine o unapređivanju programskih standarda.

Kandidat za Poverenika mora da ispunjava sledeće uslove:

1) da je državljanin Republike Srbije sa prebivalištem u Republici Srbiji;

2) da ima najmanje deset godina iskustva na poslovima novinara ili urednika u pružaocima medijskih usluga elektronskih medija;

3) da ima najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.

Poverenik ne može biti:

1) državni službenik;

2) lice koje obavlja javnu funkciju u Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave u smislu propisa koji uređuju oblast sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija;

3) lice koje je član političke stranke ili obavlja posao u političkoj stranci;

4) zaposleni javnog medijskog servisa, član Upravnog odbora ili Programskog saveta i;

5) lice koje obavlja poslove zbog kojih bi moglo doći u sukob interesa.

Poverenik je organizaciono izdvojen u odnosu na druge organizacione i upravljačke delove u javnom medijskom servisu.

Poverenik je funkcionalno nezavisan u svom radu i ne može biti razrešen zbog iznošenja činjenica iz delokruga svog rada i davanja predloga za poboljšanje medijskih usluga javnog medijskog servisa.

Povereniku se ne može dodeliti obavljanje bilo kojih drugih poslova i aktivnosti, osim aktivnosti Poverenika.

Mandat Poverenika prestaje:

1) istekom vremena na koje je Poverenik izabran;

2) smrću Poverenika;

3) razrešenjem iz razloga predviđenih ovim zakonom;

4) podnošenjem ostavke Programskom savetu u pismenoj formi, (u kom slučaju mandat Poverenika prestaje danom dostavljanja ostavke).

Programski savet bez odlaganja pokreće postupak za izbor Poverenika u slučaju iz stava 8. tač. 1)–4) ovog člana.

Poverenika može razrešiti Programski savet.

Zahtev za razrešenje mora biti zasnovan na najmanje jednom od sledećih osnova:

1) ako je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, nesposoban za obavljanje dužnosti Poverenika u periodu dužem od šest meseci;

2) ako je Poverenik izabran na osnovu davanja netačnih podataka;

3) ako je došlo do sukoba interesa, u smislu propisa koji reguliše sprečavanje sukoba interesa;

4) ako Poverenik ne izveštava Programski savet u skladu sa članom 32b stav 3. ovog zakona;

5) ako je Poverenik osuđen na kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili mu je izrečena uslovna osuda na kaznu zatvora od najmanje šest meseci bez obzira na period proveravanja za krivično delo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti.

U postupku razrešenja Poverenik ima pravo da se izjasni o razlozima za razrešenje.

Poverenik se bira na period od četiri godine i ne može biti ponovo biran.

Poverenik ima pravo na mesečnu nadoknadu u visini prosečne neto zarade u javnom medijskom servisu.

Član 32b

Poverenik razmatra pritužbe i predloge, slušalaca, gledalaca i čitalaca javnih medijskih servisa.

Poverenik prima pritužbe i predloge koje pristižu putem poštanskih pošiljaka, elektronskim putem ili direktnom komunikacijom s korisnicima.

Poverenik je dužan da vodi evidenciju o pristiglim pritužbama i predlozima, da o njima obaveštava glavne urednike i da o preduzetim aktivnostima pisanim putem obavesti podnosioce pritužbi i predloga.

Poverenik u svom radu, na obradi pristiglih pritužbi i predloga, sarađuje sa glavnim i ostalim urednicima.

Poverenik tromesečno dostavlja Programskom savetu, generalnom direktoru i Upravnom odboru izveštaj o pritužbama i predlozima slušalaca i gledalaca koji sadrži i podatke o preduzetim radnjama po istima, te na sopstvenu inicijativu daje predloge za poboljšanje medijskih usluga javnog medijskog servisa, kao i predloge za unapređenje kvaliteta emitovanog sadržaja.

Poverenik ima pravo da prisustvuje sednicama Programskog saveta.

Programski savet je u obavezi da razmatra izveštaje i predloge Poverenika, kao i da obavesti Poverenika o preduzetim aktivnostima.”.

Član 24.

U članu 33. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

„Kapital javnog medijskog servisa je u državnoj svojini.”.

Dosadašnji st. 2–3. postaju st. 3–4.

Član 25.

Član 37. menja se i glasi:

„Član 37.

„Osnovna delatnost javnog medijskog servisa finansira se iz takse, u skladu sa ovim zakonom.

Visina takse je jedinstvena na celoj teritoriji Republike Srbije i na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 349,00 dinara.

Visina takse može da se usklađuje jednom godišnje, na osnovu stope rasta inflacije u Republici Srbiji, prema zvanično objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike, pri čemu ne može biti niža od 0,6% minimalne zarade u Republici Srbiji utvrđene za tu godinu.

Predlog za usklađivanje visine takse upravni odbori RTS-a i RTV-a zajednički podnose resornom ministarstvu nadležnom za poslove javnog informisanja, u roku od 15 dana od dana objavljivanja godišnjeg Indeksa potrošačkih cena za mesec septembar u „Službenom glasniku Republike Srbije.”.

Član 26.

U članu 39. tačka 1) alineja sedma posle reči: „ED broj” dodaju se reči: „i šifra mernog mesta.”.

U tački 2) alineja jedanaesta posle reči: „ED broj” dodaju se reči: „i šifra mernog mesta.”.

Član 27.

U članu 40. stav 1. reči: „od privrednih društava za distribuciju” zamenjuju se rečima: „operatora distributivnog sistema”.

U stavu 5. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „kao i u postupku za oslobađanje od obaveze plaćanja takse.”.

Član 28.

Naziv iznad člana i član 41. menja se i glasi:

„Način naplate takse

Član 41.

Način naplate takse za javni medijski servis (u daljem tekstu: taksa) mora biti takav da obezebedi kontinuirano i nesmetano funkcionisanje javnog medijskog servisa.

Taksu naplaćuju privredni subjekti koji vrše snabdevanje krajnjih kupaca električnom energijom (u daljem tekstu: snabdevač), objedinjeno i istovremeno sa naplatom isporučene električne energije.

Taksa se naplaćuje korisnicima merila električne energije, preko računa za isporučenu električnu energiju, ispostavljenog od strane snabdevača.

RTS i RTV obezbeđuju ažurne podatke o krajnjim kupcima i njihovim snabdevačima za sve korisnike merila električne energije preko operatora distributivnog sistema električne energije, sa kojim će zaključiti ugovor o bližem regulisanju načina i rokova preuzimanja ovih podataka.

Taksa je obavezni element mesečno ispostavljenog računa za isporučenu električnu energiju za sve snabdevače koji obavljaju delatnost snabdevanja krajnjih kupaca električnom energijom na teritoriji Republike Srbije.

Iznos takse iskazan na računu iz stava 5. ovog člana ne ulazi u osnovicu za obračun akcize i poreza na dodatu vrednost.

Mesečno fakturisan iznos takse snabdevač uplaćuje na račune RTS i RTV otvorene kod poslovne banke, najkasnije do 15-og u mesecu za prethodni mesec.

Sredstva od uplaćene takse na području Republike Srbije van teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine prihod su RTS.

Sredstva uplaćena po osnovu takse na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine raspoređuju se tako da 70% uplaćenih sredstava su prihod RTV, a 30% uplaćenih sredstava su prihod RTS.

RTS i RTV će sa snabdevačem zaključiti ugovor kojim će se bliže urediti postupak u vezi sa fakturisanjem takse, uplatom sredstava i oslobađanjem korisnika merila električne energije od obaveze plaćanja, kao i način i rokove za plaćanje naknade, rokove za dostavu potrebnih podataka i kontrolne mehanizme.

Snabdevaču na ime obavljanja poslova fakturisanja i naplate takse RTS i RTV plaćaju mesečnu naknadu u visini od 3% od iznosa prenetih sredstava RTS-u i RTV-u po osnovu takse.”.

Član 29.

U članu 42. stav 1. tačka 2) menja se i glasi:

„2) osoba kojoj je u skladu sa posebnim propisima priznato pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica;”.

Tačka 3) menja se i glasi:

„3) osoba sa potpunim gubitkom sluha ili slepo lice;”.

U tački 5) reči: „minimalnom penzijom” zamenjuju se rečima: „penzijom u najnižem iznosu;”.

U stavu 7. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.”.

Stav 8. menja se i glasi:

„Potrebna dokumentacija za lica iz stava 1. tačka 5. ovog člana jeste rešenje nadležnog organa, dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.”.

U stavu 9. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.”.

Posle stava 10. dodaje se novi stav 11. koji glasi:

„Podatke iz stava 1. ovog člana RTS i RTV prikupljaju neposredno od podnosioca zahteva, ili na osnovu zahteva od nadležnih organa koji vode službene evidencije o činjenicama iz stava 1. ovog člana.”.

Dosadašnji stav 11. postaje stav 12.

Posle dosadašnjeg stava 11. koji postaje stav 12. dodaje se novi stav 13. koji glasi:

„Upravni odbori RTS i RTV zajednički donose pravilnik kojim se, u skladu sa ovim zakonom, bliže uređuje sprovođenje postupka po zahtevima za oslobađanje od plaćanja takse za javni medijski servis i dokumentacija kojom se dokazuju činjenice bitne za postupanje po zahtevu.”.

Član 30.

U članu 43. stav 1. menja se i glasi:

„Deo sredstava za finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa može se obezbediti i iz budžeta Republike Srbije i budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine, i to za:

1) projekte proizvodnje, emitovanja i distribucije programa za inostranstvo, programa namenjenih dijaspori, kao i programa namenjenog stanovništvu na teritoriji AP Kosova i Metohije;

2) projekte namenjene razvoju novih tehnologija, digitalizacije arhiva, digitalizacije tehnološke opreme, razvoja novih distributivnih servisa u skladu sa mogućnostima koje donosi digitalizacija;

3) druge projekte od posebnog društvenog značaja u skladu sa zakonom kojim se reguliše javno informisanje;

4) investiciona ulaganja, a na osnovu obrazloženog predloga javnih medijskih servisa, kao i iz razloga otklanjanja okolnosti koje bi mogle da dovedu u pitanje njihov rad i funkcionisanje i obavljanje osnovne delatnosti, koje je u funkciji ostvarivanja javnog interesa.”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„Donošenje odluke o dodeli sredstava iz stava 1. ovog člana ne sme se uslovljavati promenom uređivačke politike i ugrožavanjem institucionalne nezavisnosti pružaoca usluga javnog medijskog servisa.”.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

U dosadašnjem stavu 4. koji je postao stav 5. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „kojim će se bliže urediti namena, iznos i rok uplate sredstava, kao i obaveza javnog medijskog servisa da namenski koristi preneta sredstva i dostavi izveštaj o trošenju sredstava.”.

Član 31.

Naziv glave V. menja se i glasi:

„V. VOĐENjE POSLOVNIH KNjIGA I REVIZIJA”.

Član 32.

U članu 50. dodaje se stav 1. koji glasi:

„Javni medijski servis vodi poslovne knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu.”.

Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.

Član 33.

U članu 55. stav 1. broj: „11” zamenjuje se brojem: „12”.

U stavu 2. broj: „11” zamenjuje se brojem: „12”.

Član 34.

Posle člana 62g dodaje se novi član 62d koji glasi:

„Član 62d

Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova „Radio-televizija Vojvodine”, do 31. decembra 2025. godine, delimično se finansira iz budžeta Republike Srbije.

Način prenošenja sredstava iz stava 1. ovog člana uređuje Vlada posebnim aktom.”.

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 35.

Danom stupanja na snagu ovog zakona lice imenovano ili izabrano na osnovu odredbi Zakona o javnim medijskim servisima („Službeni glasnik RS”, br. 83/14, 103/15, 108/16, 161/20, 129/21, 142/22 i 92/23), nastavlja da obavlja poslove do isteka mandata na koji je izabrano, odnosno imenovano, izuzev članova Programskog saveta kojima mandat prestaje u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 36.

RTS i RTV dužni su da u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade svoja akta sa odredbama ovog zakona.

Član 37.

Narodna skupština, odnosno Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim se propisuju pravila o sprovođenju javnog konkursa za izbor kandidata za članove Programskog saveta predviđenog članom 18. ovog zakona.

Regulator će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim će bliže urediti postupak imenovanja članova Upravnog odbora javnih medijskih servisa predviđenog članom 9. ovog zakona.

Član 38.

Danom stupanja na snagu ovog zakona stavlja se van snage Zakon o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis („Službeni glasnik RS”, br. 112/ 15, 108/16, 95/18, 86/19, 153/20, 129/21, 142/22, 92/23 i 64/24).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.